Glazbenici imaju veći mali mozak
Moć glazbe
Glazba i ponašanje
Glazbeno obrazovanje poboljšava pamćenje
O glazbi
Glazba spaja neurone</a>
Mozak kao koncertna dvorana
Glazbena poduka može povećati dječji IQ za nekoliko bodova
Moć glazbe II
Romantizam
Savjeti za bolje učenje
Umjetnost kao simbol
Bubnjanje-ritmovi zdravlja
Provedite na odmoru barem jedan dan - u šutnjiIvan Cerovac, dirigent, Dugo Selo
13.04.2008., nedjelja
Glazba i mozak
|
Anita Galijot Ima li učenje sviranja nekog glazbala pozitivan utjecaj na razvoj mozga? Zagovarači glazbenog obrazovanja oduvijek su govorili da se poduke klavira isplate. Danas postoji velik broj znanstvenih istraživanja koja potvrđuju dobrobit glazbe na mozak te na siguran porast mentalnih funkcija. Spoznaja da glazba utječe na mozak može voditi do novih metoda učenja i načina postupanja s pacijentima koji imaju oštećenje mozga. Nedavno provedeno neuroznanstveno istraživanje upućuje na činjenicu da učenje sviranja glazbe ima pozitivan utjecaj na mozak. Znanstvenici se nadaju da će studije voditi do većeg poznavanja kako se pregradnji sinapsi u mozgu, pronalaska načina kako koristiti glazbu u pomoći pri učenju te pronaći nove ideje u korištenju glazbe te postupanju s pacijentima oboljelim od bolesti koje utječu na mozak. Tako primjerice veliko područje mozga koje prenosi glazbu i govor u svjestan doživljaj (auditory cortex) odgovorno je za uspoređivanje glazbenika od neglazbenika. Zapazilo se da su određene moždane strukture veće kod glazbenika. To upućuje da tretiranje glazbom može utjecati na organizaciju mozga i moždanu sposobnost. Znanstvenici su proučavali postoji li utjecaj na promjene mozga, u mijenjanju mentalnih funkcija glazbenika, koje nisu povezane s glazbom. Iako je istraživanje u ranoj fazi, neke studije upućuju na to da bi to uistinu mogao biti slučaj. Primjeri pokazuju da odrasli, koji su se bavili glazbom, bolje riješe test memorije nego ostali odrasli. Također, djeca koja su pohađala glazbene tečejeve imaju prednost sa spoznajnim vještinama (npr. pri rješavanju matemetičkih zadataka). Iako neke studije ukazuju na to da sama glazba ima skroman utjecaj na mozak, druge pokazuju da slušanje Mozartove glazbe povremeno utječe na vještinu učenja kod studenata, dok treće kažu da samo slušanje glazbe ima manji učinak od učenja sviranja bilo koje vrste glazbe ili bilo kojeg instrumenta. Jedno izvješće spominje i pacijenta s Alzheimerovom bolesti koji je nakon slušanja Mozartove glazbe poboljšano izvodio zadatke koji su uključivali korištenje motorike. Nakon svega, znanstvenici se nadaju da će buduća istraživanja završiti kao dodatna korist. 24. veljače 2008. (av) Prenosimo:Medicinar |
